-
Nadređena Kategorija: Participatory methods
DESIGN THINKING - PROJEKT U DANU
OPIS
Design Thinking (DT) je dizajn-metodologija koja osigurava pristup rješavanju problema na temelju rješenja. To je izuzetno korisno u rješavanju složenih problema koji su loše definirani ili nepoznati, razumijevanjem uključenih ljudskih potreba, te uokvirivanjem problema na način koji je usmjeren na čovjeka. To se odvija poticanjem stvaranja inovativnih ideja kroz brainstorming i usvajanjem praktičnog pristupa u prototipiranju i testiranju kroz pet stupnjeva DT-a. Ovaj generalni pristup može se primijeniti na mnoge prigode i osnažiti svakoga da primijeni DT metode razmišljanja kako bi riješio složene probleme koji se javljaju oko nas - u tvrtkama, javnoj upravi, urbanim scenarijima.
Pet je stupnjeva DT-a:
- Suosjećanje: Razumijevanje ljudskih potreba.
- Definiranje: Preoblikovanje i definiranje problema na način koji je usmjeren na čovjeka.
- Zamišljanje: Stvaranje ideja u posebnim sesijama.
- Izrada prototipa: Usvajanje praktičnog pristupa u izradi prototipa.
- Testiranje: Razvoj prototipa/Rješenje problema
Ova metodologija je vrlo korisna za dostupnost informacija, te njihovu jasnoću i razumijevanje od strane samih sudionika. Cilj je potaknuti stvaranje vrijednosti, koje nisu na raspolaganju u početku procesa, te pomoći u stvaranju svojevrsnih 'multiplikacijskih učinaka'. Stoga je potrebno osmisliti procese koji će nam omogućiti da uočimo nove obrasce, potaknemo evoluciju novih ideja i pomognemo njihov rast do točke u kojoj doista imaju utjecaj.
Ova metoda je vrlo zanimljiva kada tražimo 'brzo prototipiranje' i 'učenje temeljem izrade' kao strategiju za učinkovito inoviranje.
Metoda je također vrlo prikladna kao participativna metoda, budući da složenost interakcija nije moguće predvidjeti čak niti najpametnijim planiranjima. Bitno je izraditi plan te ga testirati na participativni način, dopuštajući drugima da sudjeluju u našim inovacijskim aktivnostima.
KOME JE NAMIJENJENO ?
Važno je razumjeti kulturu i navike sudionika koje se mogu dramatično razlikovati od tipičnog okruženja za pokretanje startupa, odnosno poslovnog okruženja. Dakle, proces se mora prilagoditi u skladu s publikom.
Sudionici DT-a trebaju biti odabrani i pozvani što preciznije, te probrani u postupku predselekcije u čim većoj mjeri (mogućnost da se to učini ovisi o kontekstu). Oni će formirati učionicu od 25 do 40 osoba, uz potrebnu heterogenost kreativnosti, dionika, stručnjaka i prezentacijskih vještina.
RESOURSI
Osim stručnog facilitatora i pomoćnika facilitatora (po jedan na svake dvije grupe) potrebno je imati dovoljno fleksibilne i velike prostorije:
- Stol i stolice koje nisu fiksirane
- Nekoliko velikih (A0) listova bijelog papira
- Jedna ploča za facilitatora
- Puno post-it papirića u više boja, markeri u boji
- ActionCam ili HiFi kamera za aktivnost grupe (i omogućavanje analize dinamike sudionika izvan mreže)
- Dva puta provjerite je li moguće na zidnu ploču pričvrstiti postere i tiskane materijale (pomoću trake).
PRIPREMA PROCESA
Vrlo je važno je pripremiti i planirati DT laboratorij kako bi proces bio ujednačen i učinkovit.
FACILITATOR
Uloga facilitatora je ovdje ključna, no nije jednostavno pronaći dovoljno stručnok suradnika/facilitatora. On mora težiti visokoj razini izvedbe DT sesija, te mora biti u stanju voditi čitav proces koristeći metode poput skiciranja, storyboardinga, dijagrama, prototipova i testiranja. Isto tako, voditelj mora imati sposobnost da usmjerava nadarenost sudionika, čak i kada sudionici nisu suosjećajni ili pak iskusni u takvim radionicama. Facilitator bi trebao biti netko tko je u stanju pomoći ljudima, razbiti led i učiniti atmosferu ugodnom.
SVRHA
Važno je definirati svrhu participativnog DT laboratorija. Ona treba biti izazovna, ali i izvediva u periodu od 2-3 mjeseca, u kojem će se doći do nečega praktičnog. DT proces je kreativan proces. Može se dogoditi da se tijekom procesa pojavi nešto posve novo. Proces koji je u tijeku može elaborirati nove ulazne podatke, kao i početne, te se uz pomoć sudionika treba odlučiti je li izvorna svrha još uvijek valjana ili se mora redefinirati.
VREMENSKI TIJEK I LOGISTIKA
DT može se provesti kroz radionice koje izravno uključuju sudionike. 25-40 polaznika po jednoj radionici (Lab) je broj koji omogućava da jedan stručni facilitator upravlja sudionicima u grupama od 4 do 5 osoba. Ovu metodu ne treba promatrati kao nefleksibilan pristup stvaranju inovacija. Spomenutih pet stupnjeva služi samo kao vodič za aktivnosti.
Kako bi dobili što bolji i informativniji uvid za vaš konkretni projekt, ove faze se mogu mijenjati, provoditi istovremeno i ponavljati nekoliko puta kako bi se proširio prostor rješenja ili suzio na najbolja moguća rješenja. Ukupno vrijeme je od jednog do nekoliko mjeseci, a može se ponoviti nakon nekog vremena.
Obično se radi o periodu od nekoliko mjeseci, kako bi se različite faze bile u razmaku od barem nekoliko tjedana. Obavezne faze u scenariju urbanih inovacija su prve tri od pet nominiranih, pa bi se sukladno tome vremensko razdoblje za provedbu moglo protegnuti na 2 do 3 mjeseca.
Nakon toga planiraju se faze 4 i 5, koje se odnose na testiranje, evaluaciju i provedbu te mogu imati različit vremenski raspored ovisno o složenosti problema s kojim se suočavaju.
Logistika je vrlo jednostavna, a DT Lab ne zahtijeva tehnologiju niti specifične prostore. Dovoljna je velika soba s nekoliko stolova i stolica koji nisu fiksirani, a uz to i pisaći pribor: papir, pisaljke i post-it papirići.
PRETEĆA DOKUMENTACIJA
Od zainteresiranih strana potrebno je prikupiti sve dostupne informacije o kontekstu na koji se fokusira DT Lab. Dokumenti o strateškom planiranju, službene izjave, prethodna razrada i promotivna kampanja za participativni događaj, sve bi moglo biti korisno za prikupljanje savjeta i ključnih riječi koje će se koristiti na DT Labu kao kreativni inputi.
Ako je moguće, budući da zahtijeva dodatno vrijeme i trud, može se pokrenuti preliminarni korak, primjerice opći javni poziv za prikupljanje inputa o izričitim potrebama civilnog društva, udruženja i građana. Dostupne informacije mogu se zatim razraditi i upotrijebiti u DT Labovima.
Korisni su i tiskani materijali, stoga ih je potrebno učiniti dostupnima u digitalnim mapama (npr. Google Drive, DropBox ). Dodatno - urbanistički planovi, raspoloživi gradski prostori i drugi relevantni dokumenti mogu se isprintati na recikliranom papiru i koristiti kao input za stolom za raspravu.
POZIV SUDIONIKA
Neophodno je razumjeti kulturu i navike sudionika, što je u suštini
različito od tipičnog poslovnog okruženja. Dakle, proces se mora prilagoditi ciljnoj publici. Cilj DT Laba nije uključiti sve građane ili lokalne udruge, već razraditi inovativna rješenja za specifične probleme. Stoga je važno precizno definirati sudionike u Labu i podijeliti sesiju u više krugova. Generalno, radi se o procesu koji uključuje oko 40-50 osoba.
DT Lab nije strogo zatvoren, tako da svatko može predložiti njegove sudionike, i općenito novi su sudionici uvijek dobrodošli, čak i ako je proces već u drugoj ili trećoj fazi.
Sudionici treba pozvati na prvi događaj te ih nastojati zadržati do kraja cijelog procesa. Broj onih koji napuštaju proces ili novouključenih sudionika je dobar ključni pokazatelj (KPI) učinkovitosti participativnog procesa.
POSTAVLJANJE OKRUŽENJA
Atmosfera bi trebala biti ugodna, pogodna za 'razbijanje leda'.
Zidovi prostorije mogu se upotrijebiti za prezentaciju materijala razrađenih u fazi pripreme, a koji bi mogli pomoći u procesu koji slijedi. Primjer dobre prakse kod procesa Urban Innovation su slike urbanih područja, ranije ideje, popis ideja te skup ključnih riječi povezanih s temom.
Nastojte ljubazno smjestiti sudionike i olakšati im međusobno upoznavanje, na način da popiju kavu ili razgledaju prostor i materijale koji se unutar njega nalaze.
PROVEDBA DOGAĐAJA
Proces se sastoji od pet faza:
Suosjećajte: razviti znanje o tome što vaši korisnici rade, kažu, misle i osjećaju, izravnim promatranjem onoga što rade, kako misle i što žele. Tipična su pitanja - 'Što motivira ili obeshrabruje korisnike?' ili 'Što ih frustrira?' Cilj ove faze je prikupiti dovoljno zapažanja da možete početi suosjećati s korisnicima i osjetiti njihova stajališta.
Definirajte: Kombinirajte sva vaša istraživanja i promatranja kako biste mapirali gdje leže problemi vaših korisnika, iz čega se deriviraju njihove potrebe, kao i mogućnosti za inovacije. Da biste to učinili, prijedlog je da organizirate opažanja i skicirate trenutna iskustva svojih korisnika, nastojeći pronaći zajedničku slabu točku. Jeste li pronašli nezadovoljne potrebe korisnika?
Stvarajte ideje: Slobodno raspravljajte i razmislite o širokom rasponu kreativnih ideja koje se bave nezadovoljenim potrebama korisnika identificiranim u fazi definiranja. U ovoj je fazi bitno dati sudionicima potpunu slobodu: niti jedna ideja nije pretjerana, a količina zamjenjuje kvalitetu. Dovedite i animirajte članove tima zajedno kako bi skicirali različite ideje. Zatim ih zamolite da međusobno dijele ideje, miješajući ih i nadovezujući ih na druge ideje.
Prototip: Izgradite stvarne, taktilne prikaze za podskup vaših ideja. Cilj ove faze je razumjeti koje sastavnice vaših ideja funkcioniraju, a koje ne. U ovoj fazi započinjete vagati utjecaj nasuprot izvedivosti vaših ideja, putem povratnih informacija o vašim prototipovima. Promijenite ga na temelju povratnih informacija, a zatim ponovno izradite te podijelite s drugom skupinom sudionika.
Test: Obratite se korisnicima za povratne informacije. Zapitajte se 'Odgovara li ovo rješenje potrebama korisnika?' i 'Da li se poboljšalo njihovo raspoloženje, način razmišljanja ili obavljanja zadataka?’
Potvrdite svoj prototip pred stvarnim klijentima i provjerite da li ste postigli svoje ciljeve.
DOKUMENTIRANJE I RAZMJENA REZULTATA
DT se bavi otvorenim inovacijama i preporuča se dokumentirati DT sesije i pripremne aktivnosti bilješkama, fotografijama, videozapisima, kompiliranim platnom (bilo koje vrste) i crtežima.
Vrlo je važno ispričati proces u storytelling tehnici, kako bi se pratili opisani elementi, pitchevi i drugi relevantni događaji.
Svi prikupljeni podaci o svrsi participativnog procesa trebali bi biti dostupni svim sudionicima, stvarajući aktivnu zajednicu sudionika u određenom DT laboratoriju (ponekad je upitno samo raspoloživo vrijeme za sudjelovanje)
Postoji nekoliko dostupnih platformi koje se mogu koristiti za razmjenu rezultata i komunikaciju na jednostavan i učinkovit način. U ovom slučaju pretpostavka je da ciljne skupine nisu tehnološki eksperti:
- Jednostavna Wiki stranica
- Facebook/Twitter/Instagram: dijeljenje fotografija i video sadržaja.
IMPLEMENTATION TIPPS
/
LITERATURA I IZVORI
https://www.creativityatwork.com/design-thinking-strategy-for-innovation/
https://www.interaction-design.org/literature/article/5-stages-in-the-design-thinking-process
Gerd Waloszek, Introduction to Design Thinking, 2012: https://experience.sap.com/skillup/introduction-to-design-thinking
SHOWCASE PROJECT-IN-A-DAY
Project in a day tested in Trento, Kosice, and Vas County